četvrtak, 12. rujna 2013.

Geografija II. lekcija II. : Kretanje stanovništva kroz povijest


- stanovništvo se kroz povijest vrlo sporo kretalo zbog društvenih problema (rat, bolest), ali također i prirodnih problema (suša, poplava, prirodne katastrofe)
- prvi veći porast stanovništva zabilježen je prije 10 000 g. u neolitiku zbog uzgajanja životinja i biljaka i tako ljudi lakše dolaze do hrane
- početkom neolitika živjelo između 50 i 100 milijuna ljudi
- u Kristovo vrijeme najveći dio stanovništva živi uz doline velikih rijeka i Mediterana, ukupno 256 milijuna ljudi
- od Kristova doba pa do 1500. g. stanovništvo se nije ni udvostručilo, a razlog tome bili su ratovi, glad, epidemije (npr. kuga)
- kuga je od 1348. g. do 1351. g. odnijela živote 1/3 Europljana
- područja demografskih koncentracija u srednjem vijeku je bila Europe (bez Rusije) i doline velikih rijeka
- u vrijeme europskog srednjeg vijeka javljaju se prve civilizacije u Americi i Africi
- od 1500. g. do 1800. g. stanovništvo se udvostručilo zahvaljujući napretku poljoprivrede (nove poljoprivredne kulture)
- demografska koncentracija ponovno u Aziji i Europi
- od 1800. g. do 2012. g. stanovništvo se povećalo više od 7 puta -> demografska revolucija
- ovu demografsku revoluciju potaknuo napredak u proizvodnji, odnosno uporaba parnog stroja koja je dovelo do napretka i u proizvodnji hrane, ali i napretka u medicini te su mnoge do tada neizlječive bolesti izliječene
- u početku demografske revolucije najveći porast stanovništva zabilježen je u bogatim zemljama Europe, Angloamerike i Australiji

- danas je zaustavljeno naglo povećanje u tim zemljama, dok se ubrzao u siromašnijim zemljama Afrike, Azije i Latinske Amerike

Geografija II. lekcija I.: Razmještaj svjetskog stanovništva

- danas u svijetu živi oko 7 milijardi ljudi -> prosječna gustoća naseljenosti Zemlje (510 milijuna km2) iznosi 13.73 st/ km2
- prosječna gustoća naseljenosti kopna (149 milijuna km2) iznosi 46.98 st/ km2
- gustoća naseljenosti kopna bez Antarktike (134 milijuna km2) iznosi 52.24 st/ km2
- prosječna gustoća naseljenosti govori nam je li neki prostor gusto ili slabo naseljen
-> formula za izračunavanje prosječne gustoće naseljenosti:  
- ekumena (grč. oikoymene = naseljena) je naseljeni dio kopna, a tako su Grci nazivali njima poznati naseljeni svijet
- anekumena  je nenaseljeni prostor na Zemlji
- 4 najgušće naseljena područja na svijetu imaju gustoću naseljenosti veću od 100 st/ km2 :
1. Istočna Azija (Kina)
2. Južna Azija (Indija)
3. poluotočna Europa
4. jugoistok Kanade i sjeveroistok SAD-a
- razmještaj stanovništva prema određenim kategorijama:
1. hemisfere ili polutke
-> na sjevernoj hemisferi živi 9/10, a na južnoj hemisferi 1/10 st. svijeta
2. kontinenti
-> na kontinentima Starog svijeta živi 85%, a u Novom svijetu 15 % st. svijeta
-> u Aziji živi 60 %, dok u Australiji i Oceaniji 0.5 % st. svijeta
3. stupanjske zone
-> između 20° i 60° stupnjeva geografske širine živi glavnina st. svijeta, oko 80 %
-> stanovništvo je koncentrirano prvenstveno u sjevernom umjerenom pojasu
4. primorski i kontinentski dijelovi
-> primorja u prosjeku dva puta naseljenija od unutrašnjosti kontinenata
5. nadmorska visina
-> do 500 metara nadmorske visine živi 80 % st. svijeta
- uzorci nejednolikog razmještaja stanovništva:
1. prirodno-geografski
-> klima, reljef, tlo, voda, vegetacija, ...
2. društveno-geografski
-> promet, gospodarska snaga, tradicija naseljenosti, ...
- problem ovakvog nerazmjera javlja se u slabije razvijenim prostorima jer stupanj rasta stanovništva ne prati stupanj gospodarskog razvoja -> siromaštvo, glad, neishranjenost
- demogeografija je geografska disciplina koja proučava stanovništvo